Da će starohrvatsko groblje u Žminju postati izvorište novog vala revitalizacije tradicionalnog žminjskog nakita danas je svima jasno, no do njegovog otkrića protekla su stoljeća. Zato novi žminjski nakit nastao na temeljima tradicije neprocjenjiv.
Starohrvatsko groblje u Žminju najistaknutiji je svjedok novog naseljavanja Istre početkom 9. stoljeća u vrijeme kada Istra pripada Rimskom carstvu i Italskom kraljevstvu. Na žminjskom groblju pronađeno je dvadesetak prstena, i još više naušnica koje su ujedno i najzastupljeniji nalaz. Originalni primjerci žminjske naušnice čuvaju se u Arheološkom muzeju Istre. Kao nalaz taj žminjski nakit je zaštićen upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kao takve predstavljaju kulturno dobro.
Naušnica nađena u nekropoli pripadala je nošnji starohrvatskog seljačkog stanovništva na Žminjštini, za vrijeme franačke vlasti u 9. i 10. stoljeću. Takve naušnice izrađivale su se od srebra i bronce ili su bile posrebrene. Jagode su se izrađivale od dvije spojene polutke ovalnog oblika, što pripada mediteransko-bizantskoj tradiciji. Naušnica ima više vrsta te ih se svrstava u nekoliko skupina.
Blistava budućnost žminjskog nakita
Danas je žminjski rićin prilagođen današnjici te je postao pravi kulturni proizvod i turistički suvenir koji promovira Žminj, Istru i Hrvatsku.
Izradu ovog autohtonog suvenira pokrenula je tvrtka Claudia zlato iz Svetvinčenta 2011. godine u suradnji s Općinom Žminj i Arheološkim muzejom Istre iz Pule. Nakit je zaštićen kao industrijski dizajn u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Naročito puno pažnje posvećeno je izradi kutije s logotipom suvenira. U njoj se nalazi nakit te letak s osnovnim podacima o suveniru na tri jezika.
Ovaj tradicijsko-moderan nakit može se kupiti u Žminju u cvjetnom studiju Heidi te u Puli u zlatarni David koja je ujedno i izrađivač. Osim tri vrste žminjskih naušnica, mogu se kupiti žminjski prsten, privjesak. Apsolutni “must have” bit će sigurno i žminjska ogrlica i narukvica koje stižu već ovoga ljeta.
