Kristove krune – fina delicija koja potječe sa Žminjštine. Tu se zadržala do današnjega dana, a vuče dugu i bogatu povijest. Sa sigurnošću se ne može reći kako je ovaj kolač nastao i otkud je došao, ali postoje dvije priče.
Prva kaže da su prije drugog svjetskog rata ovaj kolač radili samo bogati građani Žminja koje su Žminjci nazivali gospoda pa otud i naziv Gospodski kolač.
Druga priča kaže da je poslije drugog svjetskog rata kolač radila župnikova kuharica koja je recept prenijela domaćicama te otud naziv Kristove krune.
Kolač nije doživio široku primjenu, ali izaziva divljenje gdje god je poslužen, a razlog tome je njegov izgled i ime. Ovu gospodsku deliciju ili kako su je nekad zvali “Corona di Christo” pripremaju žminjci za krštenja, krizme, vjenčanja, odnosno za velike obiteljske svečanosti i blagdane.
Kako se priprema ova delicija objasnila nam je Olivera Francuz Damijanić.
“Priprema zahtjeva dosta truda i strpljenja, a glavni sastojak su bademi. Očišćene bademe treba obariti u kipućoj vodi, zatim oguliti, narezati na tanke trakice, posušiti, pomiješati sa tučenim bjelanjcima tučenima sa šećerom, na masnom papiru oblikovati u krugove i lagano zapeći. Na kraju sve posuti šećerom u prahu.”
Tajnu pripreme ove delicije Oliveri Francuz Damijanić otkrile su njena svekrva Anđela Damijanić i muževa baka Marija Amelija Tanković. Vrijedne domaćice su čak prije nekoliko godina organizirale i radionicu izrade Kristovih kruna na žminjskoj Bartulji, najvećoj istarskoj fešti. Pridružila im se i Vida Velan, koja ovu deliciju priprema oduvijek.
Ovo je delicija koja se topi u ustima, a svojom posebnošću daje okus prošlosti.